Samoborski Ogranak Matice hrvatske predstavio svoj rad u Središnjici  
Izniman ogranak

Dan Ogranka 2Samoborski su matičari 3. veljače u Središnjici Matice hrvatske predstavili svoj rad, kojim već 25 godina obogaćuju kulturni život grada brigom za baštinu, glazbom, slikom i lijepom riječju. Apostrofiravši rad samoborskog ogranka hvalevrijednim prinosom darovitih i agilnih pojedinaca, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović podsjetio je na nimalo lake okolnosti u kojima se kultura danas nalazi i, pozivajući se na misao Friedricha Hölderlina: „Tamo gdje raste zlo, raste i ono spasonosno“, izrazio je vjerovanje u to da se u Matici nalaze ljudi koji nose ono spasonosno, što njezini ogranci radom potvrđuju.

Budući da samoborski ogranak status jednog od najuspješnijih postiže iznimnom aktivnošću u šest odjela, njegovo je djelovanje djelomično, fokusom na presjek aktivnosti i izdavaštva u 2015, uvodno prezentirao predsjednik Gordan Črpić. Prirodoslovni odjel pod vodstvom Želimira Štahana kroz radionice i okrugle stolove, među kojima se ističe prošlogodišnji posvećen upravljanju samoborskih vodotoka, promiče ideje o očuvanju prirode i kulturne baštine u Samoboru. Ivan Mužanić vodi Glazbeni odjel koji je poseban uspjeh ostvario Smotrom samoborskih studenata glazbe. Najmlađi je Odjel za kazalište i film u kojemu Zoran Perović, njegujući dramski izričaj, uvježbava polaznike za izvođenje kazališnih komada. Prizivom povijesnoga i važnošću njegova osvješćivanja bavi se povijesni odjel. Važna je njegova aktivnost, pod rukovodstvom Sandre Sinković, oživljavanje samoborskog običaja kićenja majuša, opisana u knjizi o samoborskom životu i običajima Milana Langa. Pokretanjem kviza Koliko poznajem prošlost svoga grada za učenike samoborskih i okolnih škola odjel je postao razigran; jedan je to od rezultata savjeta o uključivanju mladih u Maticu koji je potpredsjednik Stjepan Sučić dao ovome ogranku, na čemu mu je Črpić svesrdno zahvalio. Susretima na Perkovčevu grobu u organizaciji povijesnog odjela samoborski se ogranak ujedinjuje s okolnim ograncima Matice hrvatske s kojima ih Ivan Perkovac povezuje.

Likovni i književni odjel predstavili su voditelji Željko Nemec i Ljubica Šego naglasivši da se zajedništvo najbolje ostvaruje u kreativnosti. Svijest o tome posebice se njeguje kroz književne susrete i likovne kolonije u suradnji s ograncima iz Delnica, Jastrebarskog, Svete Nedelje, Ogulina, Pokupskog i Zaprešića. Haiku-susreti, Samoborske pjesničke večeri, Susret pri svetem Mihalu i likovna kolonija Susreti samo su neke od manifestacija kojima se promiče zajedništvo. Ono se manifestira i u fašničkom ozračju, koje je prizvano isticanjem izložbe Maske u samoborskom muzeju i predstavljanjem knjige Srakini spominki Ranke Novosel, čime se artikulirala prožetost Samobora i Fašnika. Atmosfera te prožetosti opisana u knjizi vrijedan je i nezaobilazan izvor za proučavanje Fašnika.
Prikazom malog dijela izdavačke djelatnosti, što u svojoj cjelokupnosti broji više od 120 izdanja, čime se samoborski ogranak afirmirao kao najveći neprofitni nakladnik na području Zagrebačke županije, književni se odjel predstavio izdanjima objavljenim u 2015. Voditeljica odjela govorila je o hodu prema zvijezdama pjesnikinje Đurđice Runtas. Njezina zbirka Uzaludan bijeg donosi ispovjedne poeme o ljubavnom rastanku građene na isprepletanju ljubavne patnje i pejzaža, a smještene u prostoru između prolaznosti ljubavi i vječnosti prirode. Zbornik u izdanju Ogranka teži sveobuhvatnosti, pa je predstavljač Zvonimir Jakobović naglasio da se njime Samobor ne zatvara i ne posvećuje samo lokalnim temama, već i onima važnima za cijelu Hrvatsku. Svoj je književni dar tajnica Ogranka Lada Lokmer usmjerila mladima pretočivši ga u radiozbirke Radujem se Božiću i Patuljci i pjesmuljci. Predstavljačica Dubravka Težak pohvalila je auditivnu narav zbirki zaključivši da auditivne priče, za razliku od vizualnih, bolje razvijaju dječju maštu. Personifikacijama pojava, životinja, biljaka i božićnih predmeta zbirke prezentiraju osobine koje se žele razviti ili suzbiti kod djeteta, a neke pjesme, donoseći činjenice, šire dječje spoznaje. Primjerice iz radioigre Knjiga dijete će saznati da je prva knjiga tiskana 1483.
Željko Nemec govorio je o knjizi Erotikon Zlate Bujan Kovačević ocijenivši je suzvučjem poezije i slikovnosti te se potom osvrnuo na ad hoc izložbu likovnog odjela, amfiteatar ljepote, izrazivši želju da se ustrajnošću odjela postigne da te ljepote zablistaju još jače. Predstavljanje je odisalo i glazbenom ljepotom u izvedbi sopranistice Viktorije Đurđek i klavirista Bože Letinića.(Ida Hitrec)

NAJAVA DOGAĐANJA

 
Rujan 2019. 
 
14. 9. 2019. u 17 sati; Slavagora – XVI. Bakuš slavagorski, pjesničko-glazbena manifestacija na temu vinogradarskih običaja samoborskog kraja (Bratovština sv. Vinka Slavagora)
 
19. 9. 2019. u 19:30 sati; kafić „Fulir“ u Samoboru, Samoborske pjesničke večeri
 
29. 9. 2019. u 18 sati; Kapela sv. Mihalja u Samoboru; 28. susreti samoborskih pjesnika Pri svetem Mihalu 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

 

 

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.